Velike piramide u Gizi

Velike piramide u Gizi (Piramide u Gizehu) nastale su negdje oko 2650. i 2550. prije naše ere. Bile su to piramide tri faraona iz IV. dinastije; Keopsa, Kefrena i Mikerina. Detaljni izvještaj o gradnji piramida potječe od Herodota, oca povijesti. Predgradnja je trajala deset godina. U isto vrijeme započeta je i izgradnja komora za ljesove, a sama izgradnja trajala je dvadeset godina.Piramida se kao oblik građevine razvila iz prizemne pravokutne grobnice nazvana - mastaba (arap. mastaba = klupa).
Zidovi i prostorija piramida prekriveni su molitvama i uputama pokojniku za drugi svijet, napisanim hijeroglifima. Ti tzv. tekstovi piramida prvi su oblici egipatske književnosti. Kraljevom smrću piramida postaje njegov dom na drugom svijetu. Grobnica se nalazila skrivena pod zemljom, u središtu piramida je kraljičina grobnica, a iznad nje je svetište.
Ispred najveće, Keopsove, piramide nalazi se Sfinga visoka 20 m i duga 74 m. U njenom podnožju je ulaz u piramidu. Paul Rieppel koji se podrobno bavio piramidama (poviješću njihova zidanja i mistikom brojaka u vezi s time) izračunao je, da je na sto hiljada radnika i vremenom gradnje od dvadeset puta po tri mjeseca na pojedinog čovjeka mogao otpasti samo jedan mali dnevni učinak.